Pravilnik o susretu vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži-2018

            VATROGASNA ZAJEDNICA

BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

       SAVJET VATROGASNE MLADEŽI

                                                P  R  A  V  I  L  N  I  K

O SUSRETU PRIJATELJSTVA VATROGASNIH ODJELJENJA

POMLATKA I MLADEŽI

Temeljem članka 37. Statuta Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije, Predsjedništvo  na sjednici održanoj  17. travnja  2018. godine u Štefanju,  na prijedlog Savjeta vatrogasne mladeži donosi te odluke zapovjedništva sa sjednice održane 7. lipnja 2016. godine donosi:

                                                            P R A V I L N I K

o susretu prijateljstva vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži

na području Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije

I  OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se način organiziranja susreta prijateljstva vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži članova Dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije, a u cilju osposobljavanja i odgoja pomlatka i mladeži na području zaštite od požara.

Članak 2.

Susrete vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži organizira Vatrogasna zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije preko Savjeta za vatrogasnu mladež, odbora za natjecanja, te svojih vatrogasnih zajednica općina i gradova i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Susret prijateljstva vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži ima zadatak stručnog osposobljavanja te razmjenu iskustava oko osposobljavanja vatrogasnog podmlatka u DVD-ima.

Članak 3.

Susreti prijateljstva vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži održavaju se svake godine u terminu kojeg predloži Savjet za vatrogasnu mladež, a potvrdi zapovjedništvo.

Članak 4.

Dogovor oko održavanja susreta prijateljstva vatrogasnog pomlatka potrebito je održati 1 (jedan) mjesec prije održavanja susreta. Prijave za sudjelovanje na susretu prijateljstva pomlatka i mladeži VZ Bjelovarsko-bilogorske županije moraju se dostaviti  Zajednici najkasnije 15 dana prije održavanja susreta.

Članak 5.

U svezi organiziranja susreta prijateljstva vatrogasnog pomlatka sprovode se odredbe Pravilnika o susretu.

II  PRAVO SUDJELOVANJA

Članak 6.

U izvođenju dogovorenoga programa mogu učestvovati svi članovi vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži u DVD-ima koji budu prijavljeni organizatoru i domaćinu susreta i to po kategorijama:

  1. pomladak muški (od 6 – 12 godina)
  2. pomladak ženski (od 6 – 12 godina)
  3. mladež muška – vježba s preprekama ( od 12 – 16 godina)
  4. mladež ženska – vježba s preprekama ( od 12 – do 16 godina)
  5. mladež muška – vježba VMŠ ( od 12 do 18 godina)
  6. mladež ženska – vježba VMŠ ( od 12 do 18 godina)

Članak 7.

Obaveza Vatrogasne zajednice grada / općine je da ima na susretu prijateljstva odjeljenja pomlatka i odjeljenja vatrogasne mladeži.

III  DISCIPLINE

Članak 8.

Discipline na susretu  vatrogasnih odjeljenja pomlatka i mladeži jesu:

  1. pomladak muški i ženski ( od 6 – 12 godina )
    1. vježba sa brentačama uz upotrebu vode i rušenje meta ( po važećem pravilniku HVZ-a)
  1. mladež muška i ženska ( od 12 – 16 godina)
    1. vježba sa preprekama  (po važećem Pravilniku HVZ-a)
  1. Mladež muška i ženska (od 12 do 18 godina)
    1. Vježba vatrogasnom motornom štrcaljkom

napomena:  vježba se izvodi po važećem Pravilniku HVZ-e s iznimkom

B usisnog voda, (usisni vod 52 mm.), a umjesto B tlačnog voda koristi se C tlačni vod.

  • Brzinska vježba polaganja C tlačnog voda i mlaznice

Napomena: upute za izvođenje vježbe nalaze se u privitku ovog pravilnika

Ovo se briše.

IV  ORGANIZACIJA SUSRETA

Članak  9.

Organizaciju provođenja susreta prijateljstva vatrogasnog pomlatka provodi Vatrogasna zajednica Bjelovarsko-bilogorske županije preko savjeta za vatrogasnu mladež, odbora za natjecanja i odbora za sudce uz pomoć domaćina gdje se susret održava.

Članak 10.

VZG /O koja je domaćin  dužna je osigurati:

  1. poligon na kojem će se održavati natjecateljske discipline,
  2. razglas
  3. sprave za izvođenje svih disciplina,
  4. parkiralište, radne i sanitarne uvjete,
  5. stolove i stolice za obavljanje administrativnih poslova,

VZŽ-e je dužna slijedeće:

       1.  oformiti  organizacijski odbor za provedbu susreta prijateljstva

 2.  oformiti sudačku ekipu

       3.  obračunski odbor

       4.  osigurati diplome za sva odjeljenja koja učestvuju na susretu,

       5.  osigurati potrebne upute, skice, obrasce zapisnika za izvođenje vježbi,

       6.  osigurati zajednički ručak za sve natjecatelje, goste i uzvanike,

       7.  izvršiti poimenično zaduženje za izvršenje organizacije,

       8.  osigurati pehare u trajno vlasništvo za osvojeno prva tri mjesto u svakoj kategoriji,

       9.  osigurati predstavnike javnog priopćavanja, 

     10.  osigurati uspomene

V  OPREMA ODJELJENJA

Članak 11.

Osobna oprema natjecatelja sastoji se od:

  1. natjecateljske oznake koju mora imati svaki natjecatelj,
  2. odjeće i obuće po vlastitoj mogućnosti (haljina nije preporučljiva)

Članak 12.

  1. Sprave i opremu za izvođenje svih disciplina osigurava domaćin.
  2. Troškove popravka eventualnih oštećenja na opremi koja se koristi na susretu prijateljstva VZ BBŽ snosit će Vatrogasna zajednica Bjelovarsko-Bilogorske županije

Sprave će prije početka natjecanja pregledati suci i organizacijski odbor kako bi se utvrdilo početno stanje opreme

VI  PRIZNANJA I NAGRADE

Članak  13.

Priznanje i nagrade:

  • svako odjeljenje dobiva diplomu za učešće
  • prve tri ekipe u svakoj disciplini dobivaju pehar u trajno vlasništvo.
  • Svaki učesnik dobiva uspomenu na susret

VII  ZAVRŠNE ODREDBE

Članak  14.

Izmjene i dopune ovog Pravilnika mogu predložiti Povjerenstvo za natjecanje, Savjet vatrogasne mladeži, a usvaja Predsjedništvo Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a dostavlja se svim VZG / O koji su udruženi u Vatrogasnu zajednicu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Br: 126/18.

Bjelovar, 05.04.2018.

                         PREDSJEDNIK                                                       ŽUPANIJSKI

SAVJETA VATROGASNE MLADEŽI VZBBŽ:         VATROGASNI ZAPOVJEDNIK:

             Silvestar Štefović,v.r.                                 Željko Mesec, dipl.ing.sig,v.r.

 

 

PRIVITAK

                                    KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA SUSRETU

                                VATROGASNIH ODJELJENJA DJECE I MLADEŽI     

 I     DJECA MUŠKA I ŽENSKA ( od  6 – 12 godina)

Natječu se u disciplinama:

  • vježba sa brentačama uz upotrebu vode i rušenje meta

( vježba se izvodi po važećem pravilniku HVZ-a )

II  MLADEŽ  MUŠKA I ŽENSKA   (od 12 – 16 godina)

Natječu se u disciplinama:

  • vježba sa preprekama

( vježba se izvodi po važećem pravilniku HVZ-a)

III MLADEŽ MUŠKA I ŽENSKA (od 12 – 18 godina)

  • vježba sa vatrogasnom motornom štrcaljkom ( III 1/A )

(vježba se izvodi po važećem pravilniku HVZ-e sa iznimkom korištenja B usisnog voda, a  umjesto B tlačnog voda koristi se C tlačni vod )

  • brzinska vježba polaganja C cijevi ( 52 mm ) i mlaznice

     

 

  BRZINSKA VJEŽBA POLAGANJA TLAČNIH CIJEVI  52 mm  I  MLAZNICE

Sastav desetine i osobna oprema

            Brzinsku vježbu polaganja tlačnih «C» cijevi s namještanjem mlaznice izvodi vatrogasna desetina (zapovjednik i 8 vatrogasaca ).

            Odjeljenje u sastavu:  zapovjednik ( Z ), teklić ( T ) , strojar ( S ) vođa navalne grupe

( N1 ), član navalne grupe ( N2 ) i vođa cijevne grupe ( C2 ) i član cijevne postrojavaju se u jednu vrstu iza linije, koja je označena za početak polaganja tlačnih cijevi u pravcu sudačke komisije.

            Ulogu člana natjecateljskog odjeljenja određuje zapovjednik. Osobna je oprema jednaka za sve članove odjeljenja.

 

Sprave i oprema

            Članovi natjecateljskog odjeljenja opremljeni su slijedećom opremom:  strojar – trodjelnom razdjelnicom, teklić – vođa navalne grupe, član navalne grupe, vođa vodne grupe, član vodne grupe i član cijevne grupe – sa po jednim koturom «C» tlačnih cijevi od 15 m duljine, dvostruko motanih s nosačem za cijevi. Član cijevne grupe opremljen je i mlaznicom.     

            Oprema je položena ispred članova odjeljenja.

Postrojavanje odjeljenja

            Postrojavanje odjeljenja vrši se u jednu vrstu iza linije koja je označena za početak polaganja tlačnih cijevi u pravcu sudačke komisije.

Način izvođenja vježbe  (vidi skicu)

            Nakon što zapovjednik natjecateljskog odjeljenja preda prijavak predsjedniku komisije i vrati se na svoje mjesto, on izdaje zapovijed  «priprema». Na ovu zapovijed strojar uzima razdjelnicu, a ostali članovi odjeljenja «C» cijev koja se nalazi ispred njih. Cijev se uzima desnom rukom. Član cijevne grupe prethodno uzima mlaznicu koju stavlja za opasač. Slijedi zapovijed «na desno»  i  «položi tlačni vod», a strojar napravi korak desnom nogom u desno i položi razdjelnicu  na točno označeno mjesto na liniji koja označava mjesto kuda se vrši početak izvođenja vježbe. Zatim teklić skida nosač cijevi sa svoga kotura C cijevi, jedan kraj cijevi uzima strojar koji je spaja na središnji otvor razdjelnice. Kad je strojar uzeo jedan kraj cijevi, teklić nastavlja razvlačiti cijev u pravcu navale.  N-1  slijedi teklića te kad ovaj razvuče svoju cijev do kraja N-1 skida nosač  sa svoga kotura C cijevi, teklić uzima jedan kraj cijevi te međusobno spaja C cijevi. Po završetku spajanja teklić zauzima stav «pozor» sa lijeve strane postavljenog cjevovoda okrenut u pravcu navale. N-1 razvlači C cijev do kraja, zatim on prima slobodan kraj cijevi od N-2, međusobno spaja C cijevi i zauzima stav «pozor» kao i teklić. Iste radnje vrše svi natjecatelji krećući se jedan za drugim (nije dozvoljeno kretanje u istoj liniji ni preticanje onog člana koji izvršava radnju).  Zadnju C cijev razvlači C-2, kada je u potpunosti razvukao svoju C cijev, spaja mlaznicu, podiže ruku i zapovijeda «vodu daj». Strojar dizanjem ruke potvrđuje da je zapovijed razumio, otvara ventil na razdjelnici, zauzima stav «pozor». Tada zapovjednik uvjerivši se da su svi članovi izvršili propisane radnje i stoje u stavu «pozor», podigne ruku u vis dajući znak da je vježba završena. Kada je vježba završena i kada svi članovi stoje pozorno na svojim mjestima glavni sudac i sudac mjerilac vremena zaustavljaju rad štoperica i zajedno utvrđuju vrijeme trajanja vježbe.

            Poslije završenog rada odjeljenja zapovjednik odlazi do glavnog suca, a zatim zajedno sa glavnim sucem i sucem mjeriocem vremena vrši obilazak glede utvrđivanja ispravnosti rada odjeljenja.

NAČIN BODOVANJA BRZINSKE VJEŽBE POLAGANJA TLAČNIH CIJEVI

            Glavni sudac (predsjednik komisije) i sudac – mjerilac vremena prate rad odjeljenja. Sudac – mjerilac vremena ostaje na liniji koja označava početak izvođenja vježbe, a glavni sudac poslije primljenog prijavka odlazi na mjesto gdje će C-2 završiti svoj zadatak.

            Glavni sudac i sudac – mjerilac vremena prije početka izvođenja vježbe dižu desne ruke u vis, a na zvižduk zapovjednika spuštaju ruke i stavljaju štoperice u rad. Poslije završetka vježbe, glavni sudac – mjerilac vremena spuštaju ruke istovremeno s zapovjednikom i zaustavljaju rad štoperice.

            Bodovanje se vrši prema vremenu potrebnom za izvođenje vježbe po principu sekunda- bod i prema pogreškama izvršenim kod izvođenja vježbe i to:

  POLAZNI BODOVI 500 NEGATIVNI        BODOVI
1. Pogrešna ili nerazumljiva zapovijed zapovjednika odjeljenja 5
2. Pogrešna ili nerazumljiva zapovijed člana odjeljenja 5
3. Ostavljena ili izgubljena oprema 1
     
4. Nepravilan rad kod polaganja tlačnih cijevi i opremanja opremom – ako se natjecatelji kreću u istoj liniji ili grupi, a ne kako je       pravilnikom predviđeno (jedni iza drugih) – ako natjecatelj izvršava poslove drugog člana – ako se natjecatelji opreme pogrešnom opremom 2
5. Otvoren ventil na razdjelnici prije zapovijedi «vodu daj» 2
6. Izdana zapovijed «vodu daj» prije nego što je spojena mlaznica na «C» cijev 5
7. Polaganje cijevi za više 0,5 m lijevo ili desno od linije 5

Briše se.

PRAVILNIK O RADU VZBBŽ

VATROGASNA ZAJEDNICA BJELOVARSKO BILOGORSKE ŽUPANIJE

PRAVILNIK O RADU

Bjelovar, prosinac 2015. godine

Na temelju članka 26. i 27.  Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14.) i čl. 37. Statuta Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije, Predsjedništvo Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije na sjednici održanoj 10. prosinca 2015. godine donijelo je

PRAVILNIK  O  RADU

  1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom o radu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se:  sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme, odmori i dopusti, zaštita života, zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika, plaće, naknade plaća i materijalna prava radnika, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, naknade štete te druga pitanja u vezi s radom, koja su važna za radnike zaposlene u Uredu Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske  županije (u daljnjem tekstu: Ured Zajednice).

Pravilnik se neposredno primjenjuje na sve radnike Ureda zajednice.

            Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim Pravilnikom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radnika, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 2.

U slučaju kad odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovog Pravilnika, drugog općeg akta ili kolektivnog ugovora te odredbe postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

            Svaki radnik obvezan je ugovorom o radu preuzete poslove obavljati osobno, savjesno i stručno prema uputama Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije (u daljnjem tekstu: Poslodavac), usavršavati svoje znanje i vještine, štititi poslovne interese Poslodavca, te pridržavati se strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije posla i pravila struke.

Članak 4.

Radom i poslovanjem Ureda zajednice, u ime Poslodavca, upravlja županijski vatrogasni zapovjednik, a u slučaju njegove poslovne ili druge zauzetosti mijenja ga njegov zamjenik.

            Nadležnosti, prava i obveze županijskog vatrogasnog zapovjednika i Ureda Zajednice propisane su Zakonom o vatrogastvu i Statutom Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije.

Članak 5.

            Zasnivanje radnog odnosa, postupak imenovanja županijskog  vatrogasnog zapovjednika i ostala pitanja vezana za radne odnose u nadležnosti su Predsjedništva Zajednice temeljem Statuta Zajednice.

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Zasnivanje radnog odnosa

Članak 6.

            Svatko može slobodno, ravnopravno i pod jednakim uvjetima, na način propisan zakonom i Pravilnikom, zasnovati radni odnos kod Poslodavca, ako ispunjava opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa utvrđen zakonom i posebne uvjete za zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima određene Zakonom o vatrogastvu, odnosno drugim propisom, kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom, odnosno SISTEMATIZACIJOM RADNIH MJESTA koja se nalazi u prilogu I. ovog Pravilnika i čini njezin sastavni dio.

Članak 7.

Popis radnih mjesta u Uredu Zajednice nalazi se u Sistematizaciji radnih mjesta iz članka 6. ovog Pravilnika.

Svako radno mjesto u Sistematizaciji radnih mjesta ima svoj redni broj, naziv radnog mjesta, broj izvršitelja, opis poslova pojedinog radnog mjesta, potrebne uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta.

            Pod uvjetima za obavljanje poslova radnog mjesta smatraju se propisani stupanj stručne spreme odgovarajućeg smjera, potreban staž (radno iskustvo) u struci kao i posebna znanja i uvjeti.

Članak 8.

            Kada se kod Poslodavca ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa, Predsjedništvo raspisuje javni natječaj kojeg je dužno objaviti na oglasnoj ploči Zajednice, web stranici zajednice, a može ga, ukoliko ocjeni da je to potrebno, objaviti i u lokalnom tisku. Potreba za zasnivanjem radnog odnosa može se prijaviti nadležnoj podružnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

            U javnom natječaju će se naznačiti uvjeti kojima treba udovoljiti zaposlenik za rad  na poslovima za koje se zasniva radni odnos, te rok od najmanje osam dana u kojem se svi zainteresirani mogu javiti na natječaj.

Članak 9.

Nakon proteka roka od osam dana od dana raspisivanja javnog natječaja Predsjedništvo će odlučiti o izboru osobe s kojom će zasnovati radni odnos, odnosno ukoliko se radi o županijskom vatrogasnom zapovjedniku, donijet će odluku o njegovu imenovanju.

Nepravovremene i nepotpune prijave Poslodavac nije dužan razmatrati.

O ishodu postupka zasnivanja radnog odnosa obavijestit će se sve osobe koje su sudjelovale u tom postupku i Hrvatski zavod za zapošljavanje ukoliko je potreba za zasnivanjem radnog odnosa bila prijavljena istom i to u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

Članak 10.

Prije zasnivanja radnog odnosa može se, ukoliko se pojavi potreba, provjeriti sposobnost osobe koja želi zasnovati radni odnos za obavljanje određenih poslova.

Provjeru sposobnosti iz stavka 1. ovog članka provodi tročlano stručno povjerenstvo koje imenuje Predsjedništvo.

Pri provjeri sposobnosti iz stavka 1. ovog članka zatražit će se od osobe koja želi zasnovati radni odnos da praktičnim radom pokaže u kojoj mjeri vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za obavljanje određenih poslova, a može se stručnost kandidata provjeriti i pismenim putem.

O rezultatima provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje određenih poslova sastavit će se zapisnik.

Na osnovu prethodne provjere stručnih i drugih vještina potrebnih za obavljanje određenih poslova Predsjedništvo će donijeti odluku o zasnivanju radnog odnosa, odnosno u slučaju županijskog vatrogasnog zapovjednika, odluku o njegovu imenovanju.

Članak 11.

            Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu. U ime Poslodavca ugovor o radu sklapa predsjednik Zajednice.

            Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu županijskom vatrogasnom zapovjedniku obavlja se na temelju odluke o njegovu imenovanju, odnosno razrješenju na način i prema postupku utvrđenom Statutom.

            Ukoliko se ugovor o radu sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom sklopi na neodređeno vrijeme, a ukoliko nema mogućnosti ponuditi mu obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnostima, Zajednica će voditi računa da s istim može raskinuti ugovor o radu, odnosno donijeti odluku o imenovanju druge osobe za županijskog vatrogasnog zapovjednika jedino ukoliko su ispunjeni uvjeti za poslovno, odnosno osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu, odnosno otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika.

Članak 12.

            Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Pisani ugovor o radu mora sadržavati uglavke o:

  1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
  2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,
  3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova,
  4. dan otpočinjanja rada,
  5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
  6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, način određivanja trajanja godišnjeg odmora,
  7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, način određivanja otkaznih rokova,
  8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo,
  9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Članak 13.

            Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve uglavke propisane čl. 12. ovog Pravilnika.

Članak 14.

            Ako Poslodavac ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Članak 15.

            Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku 8 (osam) dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

            Smatra se da je Poslodavac ispunio obvezu iz prethodnog stavka, ako radniku uruči primjerak propisanog obrasca prijave ovjerene od nadležnog tijela mirovinskog odnosno zdravstvenog osiguranja.

Članak 16.

            Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

            Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. Troškove liječničkog pregleda snosi Poslodavac.

Probni rad

Članak 17.

            Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

            Probni rad se određuje da bi se utvrdilo ima li radnik stručne i radne sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta za koje sklapa ugovor o radu.

            Trajanje probnog rada određuje se ugovorom o radu s time da on može trajati najduže šest mjeseci.

            Ugovor o radu prestaje obrazloženjem negativne ocjene probnog rada, a otkazni rok je sedam dana.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme

Članak 18.

            Ugovor o radu sklapa se u pravilu na neodređeno vrijeme.

            Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način predviđen zakonom.

Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 19.

Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ugovor o radu na određeno vrijeme može trajati duže od tri godine, samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 2. ovoga članka.

Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama zakona ili ovog Pravilnika ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na ne određeno vrijeme.

Obrazovanje i osposobljavanje za rad

Članak 20.

            Poslodavac će ovisno o mogućnostima i potrebama rada, omogućiti radniku školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

            Radnik je dužan, u skladu sa svojim mogućnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

            Prilikom promjene organizacije rada ili uvođenja novog načina rada, Poslodavac će, u skladu sa potrebama i mogućnostima, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

III. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Članak 21.

            Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

Dnevno radno vrijeme je osam sati, i to od 07,00 do 15,00 sati, osim ako zbog potrebe posla Poslodavac za pojedina radina mjesta ne odredi drugačije.

            Rad izvan satnice utvrđene stavkom 4. ovog članka moguć je samo uz prethodno odobrenje nadležnog rukovoditelja.

            O prisutnosti radnika na poslu vodi se evidencija.

            Nadležni rukovoditelj treba obavijestiti radnike o promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

Nepuno radno vrijeme

Članak 22.

Ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sklopit će se kada priroda i opseg posla odnosno organizacija rada ne zahtjeva rad u punom vremenu.

Članak 23.

            Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim radnim vremenom glede tjednog odmora, trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Poslodavac može primijeniti propise koji reguliraju rad državnih službenika na izdvojenom mjestu i rad s nepunim radnim vremenom.

Članak 24.

Radnicima s nepunim radnim vremenom osnovna plaća određuje se razmjerno vremenu na koje su zasnovali radni odnos, ako ugovorom o radu nije drukčije utvrđeno.

Prekovremeni rad

Članak 25.

            Poslodavac ima pravo donijeti odluku o obvezi prekovremenog rada u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

            U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50 (pedeset) sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog zaposlenika ne smije trajati duže od  250 (dvjesto pedeset ) sati godišnje.

Članak 26.

            O hitnom prekovremenom radu Poslodavac je obvezan radnika izvijestiti najkasnije jedan dan unaprijed.

            Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada je prekovremeni rad prijeko potreban radi nastupa više sile, elementarne nepogode, vatrogasne intervencije, dovršenja procesa rada čije se trajanje nije moglo predvidjeti, a čiji bi prekid nanio znatnu materijalnu štetu, zamjene odsutnog radnika i drugim sličnim slučajevima, radnik je obvezan raditi prekovremeno bez prethodne obavijesti.

Članak 27.

            Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može raditi prekovremeno trudnica, majka djeteta do njegove navršene tri godine te samohrani roditelj s djetetom do njegovih navršenih šest godina.

Preraspodjela radnog vremena

Članak 28.

            Ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti dulje od dvanaest neprekinutih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju traje kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena na način da prosječno rado vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

            Odluku o preraspodijeli radnog vremena i plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme donosi Poslodavac koji je iste dužan prethodno dostaviti inspektoru rada.

            Zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno.

            Trudnica, majka s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti može raditi u preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

            Poslodavac je obvezan radnike na koje se odnosi preraspodjela radnog vremena o tome izvijestiti najmanje sedam dana prije početka takvog rada.

IV. ODMOR I DOPUSTI

Stanka

       Članak 29.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koji se ubraja u radno vrijeme.

Članak 30.

            Radnici koji rade na poslovima na kojima je narav posla takva da ne omogućuje prekid rada radi korištenja stanke, stanka se osigurava višekratnim korištenjem odmora u kraćem trajanju.

Dnevni i tjedni odmor

Članak 31.

            Dnevni odmor iznosi najmanje 12 sati neprekidno, tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata.

Članak 32.

            Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 24 sata.

            Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

            Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna,uz suglasnost Poslodavca.

            Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovog članka, radniku se mora za svaki radni tjedan omogućiti korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

Godišnji odmori

Članak 33.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske godine jest 20 radnih dana.

      Malodobni radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana.

Članak 34.

            Za vrijeme godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

            Ništavan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

      Članak 35.

      U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se subota i nedjelja, blagdani te neradni dani određeni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Članak36.

      Radnik koji se je prvi puta zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šesti mjeseci neprekinutoga rada.

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 33.Pravilnika,  ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 33. ovoga Pravilnika, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno od članka 33. ovoga Pravilnika, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

      Prekid rada zbog privremene nesposobnosti za rad, vojne vježbe ili drugog zakonom određenog opravdanog razloga ne ubraja se u rok iz stavka 1. ovog članka.

Članak 37.

      Godišnji odmor uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima:

      1. Prema složenosti poslova:

– radniku magistru struke/stručnom specijalistu (VSS)                         4 radnih dana

– radniku sveučilišnom/stručnom pristupniku/prvostupniku (VŠS)    3 radna dana

– radniku srednje stručne spreme                                                           3 radna dana

– radniku NSS ili osnovna škola                                                             2 radna dana

2. Prema dužini radnog staža:

– do navršenih 5 godina                                                                       1 radni dan

– od 5 do 9 godina                                                                               2 radna dana

– od 10 do 14 godina                                                                           3 radna dana

– od 15 do 19 godina                                                                           4 radna dana

– od 20 do 24 godine                                                                           5 radnih dana

– od 25 do 29 godina                                                                           6 radnih dana

– od 30 do 34 godina                                                                           7 radnih dana

– od 35 i više godina                                                                           8 radnih dana

Radnim stažem smatra se ukupni radni staž koji će biti navršen u kalendarskoj godini za koju radnik koristi godišnji odmor.

3. Prema posebnim socijalnim uvjetima:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim

  djetetom                                                                                            1 radna dana

      – roditelju posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno

        dijete još po                                                                                    1 radni dan

      – samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim

        malodobnim djetetom                                                                      2 radna dana

      – roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom,

        težim smetnjama u razvoju bez obzira na dob djeteta i

  ostalu djecu                                                                                       2 radna dana

      – osobi s tjelesnim oštećenjem preko 50%                                         2 radna dana

      4. S obzirom na uvjete rada:

– rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvjetima rada                2 radna dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora određuje se tako da se 20 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih u točkama od 1. do 4. ovog članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi manje od 20 radnih dana niti više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz stavka 1. članka 38. ovog Ugovora .

Članak 38.

Slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

Poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje smatraju se poslovi koji su propisima o državnim službenicima i namještenicima utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.

Članak 39.

      Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada u slučaju:

      – ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja

        šestomjesečnog roka, nije stekao pravo na godišnji odmor,

      – ako radni odnos prestaje prije završetka šestomjesečnog roka

      – ako radni odnos prestaje prije 1. srpnja.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz prethodnog stavka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 40.

Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnog poslodavca.

            Prilikom prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenom godišnjem odmoru.

            Ako radnik odlazi u mirovinu prije 01. srpnja, ima pravo na puni godišnji odmor.

Članak 41.

Radnik može koristiti godišnji odmor u dva dijela, u dogovoru s Poslodavcem.

Prvi dio godišnjeg odmora radnik treba iskoristiti u godini za koju je stekao pravo na godišnji odmor.

Radnik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvijesti poslodavca ili osobu koju on ovlasti najmanje jedan dan ranije.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Članak 42.

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora.

Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja ožujka.

Plan korištenja godišnjeg odmora sadrži:

  • ime i prezime radnika,
  • naziv radnog mjesta
  • ukupno trajanje godišnjeg odmora
  • vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

Članak 43.

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se na temelju potreba organizacije rada, mogućnosti i potreba radnika.

Plan korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac vodeći računa i o pisanoj želji svakog pojedinog radnika.

Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

Članak 44.

            U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog privremene nesposobnosti za rad radnik je dužan vratiti se na rad onog dana kad mu se zaključi privremena nesposobnost (bolovanje), a ostatak godišnjeg odmora koristiti će naknadno u dogovoru s Poslodavcem.

Plaćeni dopust

                                                            Članak 45.

      Tijekom jedne kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše 7  radnih dana u slijedećim slučajevima:

– zaključenja braka                                                                        5 radna dana

– rođenja djeteta                                                                            5 radnih dana

– smrti supružnika, osobe koja s radnikom živi

  u izvanbračnoj zajednici, djeteta, roditelja, očuha i maćehe,

  posvojitelja i posvojenika, pastorka, djeteta

  povjerenog na čuvanje i odgoj ili djeteta na skrbi

  izvan vlastite obitelji i unuka                                                      5 radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim

  stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika

  zaključno s drugim stupnjem srodstva                           2 radna dana

– teške bolesti bračnog druga, djeteta ili roditelja             3 radna dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja                                              2 radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja                                             4 radna dana

– sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima

  obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr.                                  2 radna dana

– nastupanje u kulturnim i športskim priredbama             1 radni dan

– otklanjanje posljedica elementarne nepogode

  sukladno izvješću nadležnog tijela, a koja je

  neposredno zadesila radnika                                                       5 radnih dana

            Radnici dobrovoljni davatelji krvi ostvaruju pravo na 1  slobodan dan za svako dobrovoljno davanje krvi, a ostvaruje se na dan kada je radnik dao krv.

            Davanje krvi dokazuje se knjižicom dobrovoljnog davatelja krvi i podacima sadržanim u njoj.

            Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u stavku 1. ovog članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po drugim osnovama.

            U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Članak 46.

            Plaćeni dopust iz članka 44. ovog Pravilnika može se koristiti samo u dane kada su nastupile okolnosti zbog kojih je radniku određen.

            U slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, radnik je dužan vratiti se na rad onog dana kad bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad.

            Ostatak godišnjeg odmora će se koristiti naknadno prema sporazumu sa Poslodavcem. 

            Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, radnik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.

Članak 47.

Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, polaganja stručnog ispita  radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od 7 dana.

Odluku o korištenju plaćenog dopusta donosi Poslodavac na temelju pisanog zahtjeva zaposlenika.

Neplaćeni dopust

Članak 48.

            Radniku se može na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust do 30 radnih dana u tijeku kalendarske godine, pod uvjetom da je takav dopust opravdan, da to dopušta priroda posla kojeg isti obavlja i da to neće izazvati teškoće u obavljanju djelatnosti  Poslodavca, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije i slično.

            Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju ako zakonom nije drukčije određeno.

V. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita i sigurnost na radu

Članak 49.

            Poslodavac se obvezuje osigurati zaštitu života i sigurnosti radnika na radu, a osobito: održavati strojeve, uređaje, opremu, alat, mjesto rada i pristup mjestu rada, primijeniti mjere zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, sprečavati opasnosti na radu, obavještavati radnike o opasnostima na radu i osposobljavati ih za rad na siguran način te provoditi ostale propisane mjere zaštite na radu.

            Svaki radnik odgovoran je za vlastitu sigurnosti i zdravlje, kao i sigurnost i zdravlje ostalih radnika na koje utječu njegovi postupci na poslu.

            Radnik je u provedbi mjera zaštite i sigurnosti obvezan pravilno upotrebljavati sredstva rada, osobnu zaštitnu opremu, odmah obavijestiti poslodavca o događaju koji predstavlja moguću opasnost te provoditi druge propisane ili od poslodavca utvrđene mjere.

Zaštita privatnosti

Članak 50.

            Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti  i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je to potrebno rad ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Radnici su obvezni Poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u području rada, a radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa i podatke za obračun poreza na dohodak i određivanje osobnihodbitaka, podatke oškolovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju, invalidnosti,ugovornoj zabrani utakmice s prethodnim poslodavcem, podatke vezane uz zaštitu majčinstva i dr.

            Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi Poslodavca.

            Radnici koji ne dostave utvrđene podatke, snose štetne posljedice tog propusta.

Članak 51.     

Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti se njima i dostavljati ih trećim osobama ali samo radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa odnosno u svezi s radnim odnosima.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 52.

            Radnik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u svezi obavljanja poslova svog radnog mjesta.

            Osobnost i dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Članak 53.

            Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

            Uznemiravanje je svako ponašanje nadređenih, suradnika i radnika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za drugog radnika. Uznemiravanjem se smatra i diskriminirajuće ponašanje kojim se radnik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili ne članstva u političkoj stranci, članstava ili ne članstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

            Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

            Ponašanje kojim se narušava dostojanstvo osobe radnika smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje: ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome, uvrede, prijetnje, psovke ili omalovažavanje, seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola ili spolnog opredjeljenja nazivaju društveno ne primjerenim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja ili spolnog opredjeljenja, šale na njihov račun ili pokušava ostvariti neželjeni tjelesni kontakt, namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili pak davanje dezinformacija i dodjeljivanje besmislenih, nerješivih, omalovažavajućih zadataka ili ne dodjeljivanje zadataka.

Članak 54.

            U cilju zaštite dostojanstva radnika, Poslodavac će naročito voditi računa pri donošenju odluka o uređenju radnih i sanitarnih prostorija, izboru obvezne radne odjeće, načinu kontrole radnika i imovine te pri odlučivanju o svim pitanjima uvjeta rada koji izravno ili neizravno mogu uzrokovati izloženost radnika različitim oblicima uznemiravanja.

Članak 55.

            Predsjednik Zajednice ovlašten je za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz zaštitu dostojanstva radnika.

            Osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je što je moguće prije, a najkasnije u roku osam dana od dostave pritužbe, ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu.

            U postupku rješavanja pritužbi osoba iz stavka 1. ovog članka može ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osoba za koje je podnesena pritužba, obvezna je pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

            Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

            Osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je odmah poduzeti potrebne radnje radi sprečavanja daljnjeg uznemiravanja radnika. Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima slučaja (prijedlog drukčijeg rasporeda rada određenih radnika ako to priroda posla omogućuje, razmještaj radnika u poslovnim prostorijama, usmeno upozorenje, pisano upozorenje uz najavu prestanka ugovora o radu, otkaz ugovora o radu i dr.).

            Spolno uznemirivanje radnika od osoba koje su mu hijerarhijski nadređene teška je povreda obveza iz ugovora o radu.

            U odnosu na prikupljene podatke i činjenice te u odnosu na poduzete i predložene mjere zaštite dostojanstva radnika osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je štititi privatnost i dostojanstvo svih sudionika i pridonositi ozračju međusobnog uvažavanja i poštovanja zaposlenih radnika, neovisno o njihovu hijerarhijskom položaju u radnoj sredini. Svi prikupljeni podaci i činjenice poslovna su tajna.

Članak 56.

            Ukoliko Poslodavac ne provede predložene mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito ne primjerene, radnik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

VI. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Plaća 

Članak 57. 

            Plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću.

            Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

            Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

Osnovica za izračun plaće određuje se sukladno osnovici za obračun plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama Bjelovarsko bilogorske županije. Osnovica za obračun plaće utvrđena je prilogom 2. ovog Pravilnika, pod nazivom: ODLUKA O VISINI OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆA RADNIKA UREDA ZAJEDNICE.

            Koeficijenti složenosti poslova utvrđeni su u prilogu 3. ovog Pravilnika pod nazivom: PREGLED KOEFICIJENATA SLOŽENOSTI POSLOVA POJEDINIH RADNIH MJESTA UREDA ZAJEDNICE.

            Plaća pripravnika iznosi 70% od plaće radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.

            U smislu ovog Pravilnika plaćom se smatra bruto plaća koja uključuje zakonom propisane doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaću koja se isplaćuje radniku.

Dodatak na osnovnu plaću

Članak 58.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku godinu ukupnog radnog staža za 0,5%.

Članak 59.

Kad radnik zbog rasporeda radnog vremena, potrebe posla ili drugog razloga radi prekovremeno, subotom, nedjeljom, noću, blagdanom i neradnim danom ima pravo na sljedeće povećanje osnovne plaće za svaki sat rada i to:

  • za noćni rad    40%
  • za prekovremeni rad   50%
  • za rad subotom   25%
  • za rad nedjeljom   35%
  • za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50%

Dodaci iz stavka 1. se međusobno ne isključuju.

Službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje.

 Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

Prekovremenim radom, kad je rad radnika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno.

Ako je rad organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

 Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog  rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada).     

Uvećanje plaće-stimulativni dio

Članak 60.

            Za uspješnost u radu radnici mogu ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće do 10% koji se može isplatiti najviše 4 puta godišnje a ovisno o financijskim mogućnostima Poslodavca.

            Visinu stimulativnog dijela plaće za svakoga pojedinog radnika utvrđuje Predsjednik Zajednice u ime Poslodavca.

            Pri donošenju odluke iz prethodnog stavka u obzir se uzimaju kvaliteta izvršenog rada, ažurnost pri obavljanju radnih zadataka, stupanj samostalnosti i kreativnosti u obavljanju poslova, doprinos poslovnom ugledu Poslodavca, odnos prema radnicima Poslodavca i strankama.

Razdoblje isplate plaće

Članak 61.

            Plaća i naknada plaće isplaćuje se unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec u pravilu do 15. u mjesecu.

            Prilikom isplate plaće i naknade plaće Poslodavac je dužan radniku uručiti obračun plaće i naknade plaće.

            Plaća i naknada plaće isplaćuje se u novcu.

            Ako Poslodavac radniku ne isplati plaću ili naknadu plaće, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata, radniku uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.

            Obračun iz st. 4. ovog članka je ovršna isprava.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja

Članak 62.

            Za dane kada ne radi zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće prema odredbama propisa o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.

Članak 63.

            Ako propisima iz članka 62. ovog Pravilnika nije drugačije utvrđeno, za dane kada ne radi do 42 dana zbog privremene spriječenosti za rad u slučaju bolesti, njege člana obitelji i drugih slučajeva utvrđenih propisima o zdravstvenom osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini  85% od njegove prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca prije nego je započeo sa bolovanjem.

            Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada radniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.

Naknada troškova prijevoza

Članak 64.

            Radnik ima pravo na mjesečnu naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih izdataka javnim prijevozom prema cijeni pojedinačne karte.

            U slučaju kada ne postoji na pravcu putovanja odgovarajuća linija javnog prijevoza pripada mu mjesečna naknada putnih troškova u visini cijene dnevne karte do stanice prijevoza na nekoj drugoj liniji odgovarajuće udaljenosti.

Radnik ostvaruje pravo na troškove prijevoza na posao i s posla za onoliki broj dana u mjesecu koliko je proveo na poslu.

 Naknada troškova prijevoza isplaćuje se zajedno s isplatom plaće za prethodni mjesec.

Radnik nema pravo na naknadu putnih troškova ukoliko mu je Poslodavac odobrio korištenje službenog automobila za dolazak na posao i odlazak s posla.

Dnevnice za službeni put

Članak 65.

            Kada je radnik upućen na službeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova – dnevnica u iznosu utvrđenom propisima  i naknada punog iznosa hotelskog računa za noćenje.

             Ukoliko je radniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana isplatiti će mu se 50% iznosa dnevnice.

            Radniku se mora izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem mora biti naznačeno odobreno prijevozno sredstvo.

            Ukoliko je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini naknade za korisnike državnog proračuna odnosno 2 kune po prijeđenom kilometru.

            Visina dnevnice za službena putovanja u inozemstvo isplaćuje se u visini koja je propisana za korisnike državnog proračuna.

Naknada za korištenje privatnog automobila

Članak 66.

            Ako radnik po nalogu Poslodavca svojim automobilom obavlja poslove za potrebe Poslodavca, ima pravo na naknadu u visini koja se isplaćuje korisnicima koji se financiraju iz državnog proračuna.

Regres 

Članak 67.

            Regres za korištenje godišnjeg odmora isplatiti će se u slučaju kada Bjelovarsko -bilogorska županija isplaćuje regres službenicima i namještenicima svojih upravnih tijela i u visini u kojima se isti isplaćuje službenicima i namještenicima upravnih tijela Bjelovarsko -bilogorske županije.

Prigodne nagrade, darovi, pomoći

Članak 68.

Radniku pripada pravo na isplatu prigodnih nagrada (Božićnica, Uskrsnica i dr.) u najmanjem iznosu na koji se prema propisima ne plaća porez.

Iste će se isplatiti u slučaju kada Bjelovarsko -bilogorska županija isplaćuje prigodne nagrade  službenicima i namještenicima svojih upravnih tijela.

Članak 69.

Poslodavac će radniku za  svako dijete mlađe od 15 godina starosti i koje navrši 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, u prigodi Dana sv. Nikole isplatiti iznos, koji se prema posebnim propisima može isplatiti bez plaćanja poreza.

Ako su oba roditelja zaposleni kod Poslodavca, dar za djecu isplatit će se roditelju koji ostvaruje pravo na osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji prema Zakonu o porezu na dohodak.

Članak 70.

Radnik ili njegova obitelj (bračni/izvanbračni drug, srodnici po krvi u pravoj liniji, pastorčad i posvojenici, posvojitelj te braća i sestre, uz uvjet da su živjeli u zajedničkom kućanstvu) ima pravo na pomoć u slučaju:

  • smrti radnika koji izgubi život u vrijeme obavljanja službe odnosno rada, u neto iznosu u visini 3,2 osnove i troškovi pogreba,
  • smrti radnika u u neto iznosu  2,2 osnove,
  • smrti supružnika, djeteta, ili roditelja u neto iznosu od 1,2 osnove.

Članak 71.

Radnik  ima pravo na pomoć u slučaju:

  • neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana jednom godišnje u neto iznosu 1,2 osnove
  • nastanka teške invalidnosti radnika, djeteta ili supružnika radnika utvrđenog od strane ovlaštenog tijela u neto iznosu od 1,2 osnove
  • radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala odnosno pokrića participacije pri liječenju odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova potrebnih za održavanje života i osnovnih životnih funkcija prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebni i nenadomjestivi za radnika, djeteta ili supružnika, radniku pripada pravo na pomoć u visini plaćenog iznosa, a najviše do neto iznosa 1,2 osnove jednom godišnje,
  • rođenja djeteta u neto iznosu od 50% 1,2 osnove

Jubilarne nagrade

Članak 72.

            Radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kada navrše:

–   5 godina – u visini 0,90 osnove  u neto iznosu

– 10 godina – u visini 1,20 osnove u neto iznosu

– 15 godina – u visini 1,30 osnove u neto iznosu

– 20 godina – u visini 1,40 osnove u neto iznosu

– 25 godina – u visini 1,50 osnove u neto iznosu

– 30 godina – u visini 1,60 osnove u neto iznosu

– 35 godina – u visini 1,70 osnove u neto iznosu

– 40 godina – u visini 1,80 osnove  u neto iznosu

Jubilarna nagrada isplaćuje se prvog narednog mjeseca od mjeseca u kojem je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu.

Otpremnina

Članak 73.

Radniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri prosječne neto plaće isplaćene tom radniku u protekla tri mjeseca prije umirovljenja.

                                                       Članak 74.

Radnik kojem Poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s Poslodavcem.

Otpremnina se ne smije odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod Poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovog članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Kolektivno osiguranje i sistematski pregledi

Članak 75.

Radnici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja službe odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata.

Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 76.

            Svi radnici imaju jednom u dvije godine pravo na sistematski pregled.

.

VII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Način prestanka ugovora o radu i obveze Poslodavca

Članak 77.

            Ugovor o radu prestaje:

  1. smrću radnika,
  2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
  3. kada radnik navrši 65 godina života i  15  godina staža osiguranja, osim ako zakonom nije drugačije uređeno,
  4. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti,
  5. sporazumom radnika i Poslodavca,
  6. otkazom,
  7. odlukom nadležnog suda.

Članak 78.

            Neovisno o razlogu prestanka ugovora o radu, Poslodavac je obvezan u roku 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove osobne isprave i uručiti mu primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

            U slučaju smrti radnika, poslodavac je obvezan isprave iz prethodnog stavka uručiti članovima radnikove obitelji.

            Smatra se da je Poslodavac ispunio obvezu uručivanja primjerka odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ako radniku uruči presliku propisanog obrasca odjave.

            Na zahtjev radnika Poslodavac je obvezan radniku izdati potvrdu o vrsti poslova  koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 79.

            Zahtjev za sklapanje sporazuma o prestanku ugovora o radu mogu dati radnik i Poslodavac.

            Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i sadrži:

  • podatke o strankama i njihovu prebivalištu, odnosno boravištu,
  • datumu prestanka ugovora o radu.

Otkaz ugovora o radu

Članak 80.

            Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.

Redoviti otkaz poslodavca

Članak 81.

            Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog:

  • ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz),
  • ako radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovan otkaz),
  • ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

Članak 82.

            Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima ili ako Poslodavac ne može školovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 83.

            Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 84.

            Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i upozoriti ga na mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

            Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Članak 85.

            Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ne navodeći za to razlog.

Izvanredni otkaz

Članak 86.

            Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, bez obveze poštovanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 87.

            Osobito teškim povredama obveza iz radnog odnosa smatraju se primjerice:

  1. namjerno i grubo odbijanje izvršavanja obveza iz ugovora o radu,
  2. zloporaba privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
  3. konzumiranje alkohola za vrijeme rada ili dolazak na rad u pijanom stanju,
  4. otuđenje ili uništavanje imovine poslodavca,
  5. izazivanje nereda, tučnjave te grub i neciviliziran odnos prema drugim radnicima ili strankama i sl.

Članak 88.

            Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz, odnosno godinu dana od nastanka razloga za otkaz.

Članak 89.

            Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Redoviti otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 90.

            Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom.

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza te tijek otkaznog roka

Članak 91.

Otkaz mora biti u pisanom obliku.

Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći danom uručenja otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim zakonom.

Otkazni rok

Članak 92.

            Trajanje otkaznog roka u skladu sa važećim  Zakonom o radu, osim ako se Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore.

Članak 93.

            Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo, uz naknadu plaće, odsustvovati s rada četiri sata na tjedan radi traženja novog zaposlenja.

Članak 94.

            Ako radnik na zahtjev Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, Poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

VIII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Članak 95.

            Radnik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno pravo odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od Poslodavca ostvarenje toga prava.

            Ako Poslodavac u roku petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

            Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prije toga Poslodavcu nije podnio zahtjev iz st. 1. ovog članka osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

Članak 96.

            Ako je zakonom ili drugim propisom koji obvezuje Poslodavca predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Članak 97.

            Odluke u svezi radno-pravnog statusa radnika kao što su:

  • zasnivanje i prestanak radnog odnosa,
  • dodatnom školovanju,

donosi Predsjedništvo Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije.

Sve ostale odluke u svezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa donosi Predsjednik.

            Odluke iz st. 1. i 2. ovog članka dostavljaju se radniku izravno, uz potpis kojim radnik potvrđuje primitak odluke.

            Ako radnik odbije primiti odluku ili ako se ne nalazi na poslu, odluka se radniku dostavlja preporučenom poštanskom pošiljkom uz povratnicu, na kućnu adresu koju je dostavio poslodavcu.

            Ako dostavu odluke na kućnu adresu nije moguće provesti na način iz st. 3. ovog članka, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči poslodavca. Istekom roka od tri dana od dana isticanja odluke na oglasnoj ploči dostava se smatra izvršenom.

IX. NAKNADA ŠTETE

Članak 98.

            Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu dužan je štetu naknaditi.

Članak 99.

            Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao.

            Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.

            Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 100.

            Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako toga nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.

            Vrijednost oštećenih stvari procjenjuje se vještačenjem.

Članak 101.

            Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je nadoknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 102.

Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Poslodavac je dužan radniku nadoknaditi štetu prema općim propisima obveznoga prava.

            Pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na štetu koju je Poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Članak 103.

U skladu s pravima i obvezama radnik je obvezan Poslodavcu staviti na raspolaganje sav svoj radni potencijal, te se obvezuje da neće obavljati nikakve druge poslove za svoj ili tuđi račun iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac (zakonska zabrana utakmice).

Ako radnik postupi protivno zabrani iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac može od radnika tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvog posla ili da na njega prenese potraživanje zarade iz takvog posla.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 104.

            Ovaj pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja.

Članak 105.

            Izmjene i dopune ovog Pravilnika obavljaju se na način koji je propisan za njegovo donošenje.

                                                                     Predsjednik Vatrogasne zajednice

                                                                     Bjelovarsko bilogorske županije

      Đuro Petrić

Ur. Broj: 376/2015.

PRILOG I.

SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Članak 1.

Ovom sistematizacijom uređuje se unutarnje ustrojstvo, potreban broj izvršitelja i opis njihovih osnovnih poslova i zadaća s uvjetima za njihovo obavljanje, nazivima radnih mjesta i druga pitanja od značaja za rad Ureda Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije (u daljnjem tekstu: Ured Zajednice).

Djelokrug rada Ureda Zajednice

Članak 2.

U Uredu Zajednice obavljaju se slijedeći poslovi :

– stručno-tehnički i operativni poslovi,

– informativno-promidžbeni i nakladnički poslovi,

– opći, pravni i kadrovski poslovi,

      – računovodstveno-financijski i administrativni poslovi.

Upravljanje Uredom Zajednice

Članak 3.

      Radom Ureda Zajednice upravlja rukovoditelj – županijski vatrogasni zapovjednik, odnosno u njegovoj odsutnosti Predsjednik Vatrogasne zajednice.

Radna mjesta u Uredu Zajednice

Članak 4.

            Opći uvjet za zasnivanje radnog odnosa je hrvatsko državljanstvo.

            Nazivi radnih mjesta s opisom poslova i zadaća, potrebni broj radnika i uvjeti za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta utvrđuju se kako slijedi:

Redni broj i naziv  radnog mjesta Br. Izvršitelja   Opis poslova radnog mjesta   Uvjeti za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta
  1. Županijski vatrogasni zapovjednik               1   predstavlja i zastupa Zajednicu, rukovodi radom Ureda Zajednice,provodi stručni nadzor nad radom vatrogasnih postrojbi, njihovom opremljenošću i osposobljenošću, provođenje programa osposobljavanja i usavršavanja vatrogasaca prema planovima i pravilnicima,organizira zajedničke aktivnosti u provedbi zaštite od požara ili za intervencije,prati ostvarivanje zaključaka Skupštine, Predsjedništva i Zapovjedništva vezanih za organizaciju, osposobljavanje, provjeru sposobnosti ljudi i opreme u općinskim i gradskim vatrogasnim zajednicama,priprema sve planove i programe vezane za provedbu zaštite od požara na području Županije,koordinira rad općinskih i gradskih zapovjedništava,kod nadležnih županijskih, gradskih i općinskih tijela inicira izradu i ažuriranje planova zaštite od požara na području Županije,surađuje sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima drugih županija i Hrvatske vatrogasne zajednice u cilju uspješne provedbe zaštite od požara,priprema sjednice Zapovjedništva i predsjedava sjednicama,izrađuje mjesečna statistička izvješća o intervencijama na području Županije,pomoćni je naredbodavac za izvršenje financijskog plana,obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština i Predsjedništvo Zajednice.   stupanj obrazovanja: – završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili završen specijalistički diplomski stručni studij iz područja zaštite od požara radno iskustvo: – najmanje 5 godina radnog iskustva u struci na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima, posebni uvjeti: tjelesna i duševna sposobnost za obavljanje vatrogasne djelatnosti, da nije kažnjavan za kaznena djela protiv imovine, opće sigurnosti ljudi i imovine te protiv službene dužnosti, potrebna znanja: – položen stručni ispit za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima,  – poznavanje rada na računalu, –  položen vozački ispit za „B“ kategoriju  
  2. Tajnik i materijalno financijski djelatnik   1 obavlja administrativne poslove vezane za rad Skupštine, Predsjedništva, Zapovjedništva, te povjerenstva i odbora Predsjedništva i Zapovjedništva,u suradnji sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom radi na svim planovima i programima koji se kao prijedlog daju na odobrenje i usvajanje Predsjedništvu,obavlja administrativne poslove vezane za radne odnose zaposlenika Zajednice,predstavlja Zajednicu u odsutnosti Predsjednika i županijskog vatrogasnog zapovjednika,u suradnji sa Predsjednikom, zamjenicima predsjednika i županijskim vatrogasnim zapovjednikom priprema informacije za potrebe Zajednice i sredstava javnog priopćavanja,obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti ili koje mu naloži rukovoditelj, odnosno županijski vatrogasni zapovjednik i Predsjednik Zajednice.   stupanj obrazovanja: srednja stručna sprema, upravna, ekonomska ili birotehnička struka, radno iskustvo: – najmanje 3 godine radnog iskustva u struci, potrebna znanja:   – znanje rada na računalu, – položen vozački ispit za „B“ kategoriju

Članka 5.

            Radnici su dužni pravovremeno i kvalitetno obavljati poslove i zadaće u skladu sa zakonom, drugim propisima i uputama nadležnog rukovoditelja.

            Za svoj rad radnici odgovaraju u slučajevima i po postupku propisanim zakonom, drugim propisima, općim aktima i ovim Pravilnikom.

Članak 6.

Pored poslova navedenih u opisu radnog mjesta, radnik je dužan obavljati i druge poslove po nalogu Poslodavca, a koji su u skladu s njegovom stručnom spremom i vrstom posla za koje je sklopio ugovor o radu.

Poslodavac može rasporediti svakog radnika na drugo radno mjesto u skladu s njegovom stručnom spremom, bez objave javnog natječaja.

Poslodavac može određene poslove i zadatke pojedinog radnog mjesta preraspodijeliti na druga radna mjesta, o čemu će u pisanom obliku obavijestiti radnike.

Članak 7.

Ova sistematizacija radnih mjesta sastavni je dio Pravilnika o radu Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije.

Predsjednik Vatrogasne zajednice

                                                                     Bjelovarsko bilogorske županije

      Đuro Petrić

PRILOG II.

ODLUKA O VISINI OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆA

RADNIKA UREDA ZAJEDNICE

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuje se osnovica za obračun plaća radnika Ureda Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije.

Članak 2.

Osnovica za obračun plaće radnika iz stavka 1. ove Odluke primjenjuje se prema osnovici Upravnih tijela Bjelovarsko bilogorske županije.

Članka 3.

Ova Odluka o visini osnovice za obračun plaća radnika Ureda Zajednice sastavni je dio Pravilnika o radu Vatrogasne zajednice Bjelovarsko bilogorske županije.

                                                                              Predsjednik Vatrogasne zajednice

                                                                                 Bjelovarsko bilogorske županije

                   Đuro Petrić

PRILOG III.

PREGLED KOEFICIJENATA SLOŽENOSTI  POSLOVA POJEDINIH RADNIH MJESTA UREDA ZAJEDNICE

  Redni broj radnog mjesta     NAZIV RADNOG MJESTA Koeficijent složenosti poslova
1. Županijski vatrogasni zapovjednik 4,03
2. Tajnik i materijalno financijski djelatnik 1,53

                                                                     Predsjednik Vatrogasne zajednice

                                                                      Bjelovarsko bilogorske županije

                                                                                        Đuro Petrić

PRILOG IV.

PRILOG TREBA BITI I POLICA OSIGURANJA SUKLADNO ČLANKU KOJI SE ODNOSI NA KOLEKTIVNO OSIGURANJE OD NESRETNOG SLUČAJA